Citat:
nkrgovic: Ovo nije sistem, ovo je nacionalizacija autorskih prava i ukudanje kopirajta kao koncepta.
Kako misliš da promeniš sistem, a da sistem ostane isti. Po tebi je sistem samo ovaj ovakav, a sve ostalo nije sistem. Pre će biti da ovo nije sistem jer ga nije moguće sprovesti. Dizajniran je pre skoro dvesta godina za tadašnje uslove, a danas su ti uslovi sferni konji u vakuumu.
Citat:
nkrgovic: Bilo koja pamet koju ja imam pripada drzavi i ja sam duzan da prepustim drzavi odluku da li cu ja moju pamet da delim ili ne?
Softver možeš da zadržiš potpuno za sebe, da ga ne isporučuješ nikome, već da ga koristiš samo ti ili da ga isporučuješ sa sorsevima. Ako ga objaviš pripada društvu, kao što puteve mogu svi slobodno da koriste. Ima poneki sa putarinom, ali gro puteva nemaju putarinu. Građevinska preduzeća koja su ih napravila nisu njihovi vlasnici, već su vlasnici para koje su dobila za njihovu gradnju i održavanje.
Ti ne bi bio vlasnik softvera, već para za njegovu izradu i održavanje. Kako bi se određivala raspodela, neću da ponavljam. Očigledno niko ne čita. Nikakav komitet, nikakva špijunaža.
Inače, kada je kopirajt uvođen u SAD, u Ustav je upisano da se ne uvodi zbog ličnih interesa autora, već zbog interesa društva i opšteg napretka i da se kopirajt samo time može pravdati.
Citat:
nkrgovic: Mozda je diktatura proleterijata, ali je diktatura.
Opet potenciraš na imenima, a ne na suštini. Zovi kako hoćeš, a suština je sadržaj i da li je on dobar ili loš.
Sloboda podrazumeva sprečavanje pojedinca da ugrozi drugog pojedinca. Liberalni kapitalizam XVIII i XIX veka je imao mnogo šire zakonske slobode od sadašnjih sistema i zakoni su se sprovodili, ali je to dovelo do toga da najveći broj ljudi nije mogao da koristi te slobode. Kada su zakonske slobode preširoke, onda to dovodi do toga da moćniji pojedinci imaju slobodu ugrožavanja većine pojedinaca, tako da te slobode postanu drugima nedostupne. Znamo kako je većina živela u tim sistemima u XVIII i XIX veku.
Ja imam zakonske dozvole da letim na Mesec ako hoću. Međutim, ja nemam mogućnosti da letim na Mesec. Ilon Mask možda ima. Dakle, bespredmetno je govoriti o "slobodi" koja se ne može praktično iskoristiti. To je ono do čega dovode preširoke zakonske "slobode". Da bi što više ljudi moglo da ima što više praktičnih mogućnosti neophodne su regulative, koje su usmerene ka sprečavanju jačeg da ugrozi slabijeg. To je razlog zašto GPL daje manje dozvola od BSD.
Današnji sistem ej zasnovan na kontroli umnožavanja, koja je neostvariva, to jest za koju nema uslova. "Rešenje" je cloud, koji ugrožava privatnost. Branioci cloud-a će reći: "Ali ti sam pristaješ na te uslove, koji su ti prikazani. Ne moraš da ih prihvatiš ako nećeš.". Prethodno sam praktično doveden u situaciju da zapravo nemam alternative, tako da nisam imao mogućnost da ih ne prihvatim ako neću.
E, pa, onda ovo jeste rešenje. Primedbe vezane za špijunažu, komitete, smanjenje autorskih prihoda i narušavanje privatnosti su vezane za isključivo nečitanje onoga što sam pisao. Takođe, neki pod diktaturom podrazumevaju sve što nije anarhija.
Citat:
nkrgovic: Ovakav sistem bi za godinu dana doveo do NULA inovacija i totalitane diktature.
Zašto ne bi bilo inovacija kada se na njima može zaraditi? Važnost profesionalizacije intelektualnog rada nije upitna.
Citat:
bojan_bozovic: Dakle, ko bi vrsio evidenciju ko koliko upotrebljava autorska dela, recimo muziku i film, pa da razreze taj porez? Mislim, nije ok da ja placam isto koliko i neko drugi koji je veliki filmofil i ima na stotine DVD i Bluray sa filmovima, zar ne?
Šta je OK, to jest "pošteno" je osetljiv pojam, kojim se bavi etika.
Utilitaristički pravac u etici izučava norme na osnovu toga da li bismo dugoročno bili na dobitku ili na gubitku. Ako bi u sistemu A dugoročno svima bilo bolje nego u sistemu B, onda je sistem A "pošteniji" ili "više OK" od sistema B.
Deontološki pravac polazi od ljudskih osećaja da je nešto OK ili nije OK (to je ovo što ti pokušavaš) i onda pokušava da formuliše kriterijume iz kojih ti osećaju proističu i da takvim teorijama objasne i uopšte takve osećaje sa jasnih situacija na nejasne.
Pošto si primenio deontološki pristup, reci mi ko vodi evidenciju o tome ko koliko koristi puteve? Šta ako sam ja kućni pacov i slabo izlazim iz kuće, a ti si profesionalni vozač i koristiš ih mnogo više? Pa, porez iz koga se gradnja puteva finansira se naplaćuje jednako meni i tebi. Da li ti je to OK?
Eto, na etički osećaj sam ti odgovorio etičkim osećajem.
Citat:
bojan_bozovic: Autor je onaj ko ima copyright, tj autorska prava, ako je (C) by Microsoft onda je ta kompanija autor, a autorska prava su programeri preneli na firmu.
Nije. Pročitaj Zakon o autorskom i srodnim pravima. Autor je fizičko lice koje je stvorilo autorsko delo. Microsoft je pravno, a ne fizičko lice.
U navedenom slučaju je Microsoft vlasnik (nosilac svih imovinskih autorskih prava), a koautori su zaposleni koji su to napravili i ugovorom o radu se odrekli svih imovinskih autorskih prava u korist Microsoft-a.
Oni su i dalje autori. Autorstvo je neprenosivo, dok su imovinska autorska prava prenosiva.
Ti zaposleni su i dalje nosioci onih moralnih autorskih prava kojih se ugovorom nije moguće odreći (nekih je moguće, a nekih ne) i kad svi oni pomru i prođe 70 godina od smrti svih njih, imovinska autorska prava zastarevaju i nema ih više niko, pa ni Microsoft.
Citat:
nkrgovic: Ja ovo moram da kazem:
Meni je slobodan sofver bio vezan za slobodu. Sloboda je meni ljudska sloboda, vezana i za slobodu govora, slobodu izbora, slobodu misljenja i slobodu privatnosti i to mi je bio glavni motivator podrske F/OSS zajednici.
Ovo sto Nedeljko predlaze ukida sve slobode izbora i privatnosti, ali nudi besplatan softver. Umesto slobodnog oni forsiraju besplatno. Ja mislim da je to losa zamena - odreci se slobode da bi nesto bilo besplatno.
Obrnuto je. Obrazloženje sam dao, a osim toga ovo dugoročno dovodi do većeg napretka.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.