Evo ja sam par meseci analizirao ERP scenu u Srbiji za jedno preduzece pa cu izneti deo (veoma malo subjektivnih) zakljucaka.Pri analizi ERP (to vazi i za domaca resenja) nisam analizirao konkurente koji nemaju na svom site-u referentnu listu (reference). Ja sam inace IT projektant u jednom domacem preduzecu koji proizvodi ERP(za mala i srednja preduzeca) i konsultant-projektant u jednom slovenackom IT preduzecu (ERP za velike sisteme), pa sam vise sa tog (manje sa komercijalnog) aspekta vrsio analizu. Komercijalni aspekt u sebi krije razne trikove ("udice") koje je veoma tesko pohvatati, a sama cena ERP-a i njegovog uvodjenja, odrzavanja i dogradjivanja je 'lako' proverljiva.
1. Ono sto je zanimljivo da se pojedine firme nalaze na referentnim listama vise konkurenata (vlasnik site-a dobro krije informaciju koju vrstu usluge ili proizvoda je pruzio komitentu. Postoje slucajevi kada se na ERP-refernci nadje firma kojoj je ugradjena samo oprema ili prodata licenca od DBMS-a.
2. Od vladinih agencija sam dobijo dosta razlicite informacije o broju malih, srednjih i velikih preduzeca U Srbiji i njihovom ucescu u DBP tako da procentualno ucesce na sceni je jako neprecizno pa se moze razlicito tumaciti. Dobar site za proveru preduzeca je Pretraga privrednih drustva (
http://www.apr.sr.gov.yu/Repsi...h/GeneralEnterpriseSearch.aspx) gde se moze proveriti (gornji desni ugao) godisnji finasijski izvestaj kako za komitenta tako i za konkurenta.
3. Slovencka preduzeda (korisnici) se cesto nalace na domacim referencama, bez obzira sto u Sloveniji imaju slovenacki ERP. Ovo je dobar plus za domace IT frme, ili mozda minus zato sto istu uslugu naplacujemo jeftinije od slovenaca.
4. Nekoliko (5 ozbiljnih) slovenackih firmi je otvorilo svoja prestavnistva u Srbiji i kada iznose broj zaposlenih to se odnosi na celu firmu (ne samo na Srbiju). Ono sto pouzdano znam je da programeri i projektanti u tim firmama iz Srbije dosta rade za ino trziste (za maticnu firmu).
5. Kada se analizira broj zaposlenih kod konkurenta i ukupan broj korisnika dodje se do najpreciznije analize. Tako da ima firmi koje zaposljavaju preko 300 radnika a imaju skrome referentne liste, ali na takvim listama se nadju veliki sistemi koji su spremni da plate veliko odrzavanje (ova inforamcija se tesko dobija ali znam za firmu koja ima 12 programera i 12 komitenta - tu mesecno odrzavanje ne moze da ide bez 2000 E). Takodje postoje konkurenti koji rade gotovo iskljucivo sa drzavnim preduzecima (vladinim - obrazovanje, lokalna uprava, ministarsva, agencije ...). Na prvi pogled ih treba izbegavati jer se kod poznavaoca nasih situacija odmah postavlja pitanje kako da bas isti dobijaju te poslove, ali moze da se i gleda i drugacije kada su se oni izborili sa drzavnim cinovnicim svi ostali su ...
Meni je licno bila najzanimljivija moja firma jer se kod nje ispostavilo da po zaposlenom dolazi najvise komitenata. To znaci ili da smo dosta jeftini, ili da primamo dosta dobre plate, ili da vlasnik puno zaradjuje ili sve po malo i malo vise).
6. Uzeta je u obzir i platforma (dbms) na kojoj je instaliran program. Tu je dosta sirok dijapazon, pogotovu kada se zna da su veliki igraci izasli sa besplatnim verzijama (vecinom u zavisnosti od same baze). Ova prica, naravno, vazi samo za mala i srednja preduzeca. postoje firme koje i dalje plivaju na upgrade-ima dosovski resenja (npr fox->visualfox). Ono sto su one dobile je nasledjena velika fnkcionalnost (veliki broj opcija) i ispostavlja se da su one za sada (ali ne zadugo) u prednosti. Kada se uzme u obzir i obucenost kadra za koriscenje progrema ovakve firm su zasigurno pogodile ciljno trziste radne snage (80%)Znam za slucaj kada je se sa visualfox-a preslo na NAVISION i da su komentari korisnika toliko bili negativni da je direktor pisanom naredbom zabranio komentarisanje po cenu odkaza. Jedan citat na uvo "po broju opcija koje ja koristim novi program je 30% od starog". Postoje sucajevi kada su se vratili nasaradnju posle zamenne ERP-a. Razlog veoma veliki rokovi da se implementira sve ono sto je radilo u starom programu. Nije samo novac bitan. Ono sto ce biti problem kod tih firmi je i nasledjen problem -odrzavanje kod-a (dokumentacija, ako je opste ima je za jednog programera), zamena ulja podrazumeva rasturanje celog auta i kako resiti udaljene (dislocirane) klijentske instalacije. Kod novijih platformi je najzastuljeniji MSSQL, mada mi nije jasno sta je sa ORACLE-om (mozda su uvek kasnili sa besplatnim i modelarnim resenjima).
7.Avizo, Asw, Fis, Absoft, Breza zajedno pokrivaju po nekim mojim statistikama od 2-7% malih i srednjih preduzeca. Ima tu jos ozbiljnih ponjudjaca. Uvek se zaboravi na unutrasnjos (provinciju) gde jos uvek ima firmi a beogradjani su ili nezinteresovani ili po pravilu 3-30 puta skuplji. Ja radim u firmi koja sama pokriva oko 1.6-2.2% tog trzista a nema je na Vasem spisku. Inace jedan beogradski korisnik koji je svojevremeno dobio ponudu (u dinarima) od nas je u sali patao "jel' ovo u dinarima ili u eurima", toliko je bili skuplja jedana beogradska firma.
Ako ste zinteresovani za jos konkretnih cifara mozemo razmeniti informacije.
Slabo koje drvo sam mogao videti, ali sam poznavao celu šumu koju. Moja lična
apstrakcija izmedju specifikacije i generalizacije.