PA, na kraju krajeva, sve zavisi od toga za sta je sadrzaj namenjen. Ako je sadrzaj namenjen za sekvenciranje nekih prostih automata, npr. trceceg svetla onda se do sadrzaja doslo potpuno primitivno, i to ti je jasno. Ako je namena takodje sekvencijalne prirode, za pokretanje kompleksnijih sekvencijalnih kola, onda se do jednacine, odnosno, sadrzine, dolazi logickim jednacinama i minimizacijom istih. Ukoliko je sadrzaj namenjen za koriscenje mikrokontroleru/procesoru, onda se koriscenjem asemblera za konkretan procesor i prevodjenjem u *.bin odnosno *.hex fajl dobija sadrzaj EPROM-a koji se upucava u chip.
Asembler ce ti (njegova sintaksa) omoguciti da na bilo koju proizvoljnu memorijsku lokaciju, smestis bilo koji podatak, kao i da, zavisno od potreba, pocetak programa smestis ne na 0000h lokaciju nego na bilo koju proizvoljnu. Program mozes poceti smestati i od 003Fh lokacije i cesto se nekoliko pocetnih lokacija i premestaju jer se prve lokacije zauzimaju sa interapt vektorima cijim rutinama se mora osloboditi mesto.
Npr. ako na pocetku programa pisanog u asembleru za 80C51 Atmelov MCU napises
ORG 000Ah
softver ce kao svoju prvu lokaciju imati 000Ah dok ces na 0007h imati interapt vektor.
Interapt vektor je lokacija na koju programski brojac salje cim se generise odgovarajuci interapt-prekid normalnog toka programa (pojava nekog signala na nekom od pinova, overflow nekog od brojaca itd.)
Nadam se da ces iz ovog nesto pribliziti sebi a ako ne pisi da dalje pomognemo...
Newton je mrtav, Einstein je mrtav, a i ja se nesto ne osecam dobro...