Citat:
kalimero 011:
Citat:
Saša Nikolić: ...
Postavlja se pitanje opravdanosti štednje u bankama
u uslovima kada je rizik veliki a prinos od kamate zanemarljivo mali.
Mene zanima zašto misliš ovo što sam boldirao? (A ne mislim ni da je kamata zanemarljiva.)
U prethodnih godinu dana, propale su tri naše banke: Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine i Privredna banka. Agencija za osiguranje depozita je namirila sve štediše, pa se postavlja pitanje da li bi ova agencija mogla da reaguje u slučaju propasti još neke banke. To znači da je rizik za štednju u banci više nego veliki. U okruženju se tako nešto nije dogodilo. To obeshrabruje ljude. A ako je ove godine kamata na depozite za trećinu manja nego prošle godine, postavlja se pitanje isplativosti takve investicije. Prihod od kamate na deviznu štednju je oporezovan sa 15%, a dinarska štednja je oslobođena poreza. To znači da na oročenih 10 000 evra za godinu dana štediša posle plaćenog poreza, dobije oko 250 evra. Onima koji imaju ušteđevinu dovoljnu za kupovinu stana, više se isplati da kupe stan i da ga izdaju.
Što se tiče poređenja kamata na štednju u okruženju, mislim da je Srbija u neuporedivo lošijem položaju. Ovde se još uvek oseća politički uticaj vladajućih stranaka na finansijske tokove u zemlji. To je razlog zašto strani investitori zaobilaze Srbiju. Narodna banka se meša u poslovnu politiku banaka, na štetu štediša. Kako drugačije objasniti pojavu da npr. Intesa i Marfin banka nude štedišama iste uslove za štednju? Te bnake ne posluju sa istim rezultatima, nemaju isto učešće na bankarskom tržištu Srbije i verovatno nemaju iste probleme u poslovanju.
Narodna banka je uputila direktivu poslovnim bankama da u Nedelji štednje smanje kamate na depozite. Time je direktno ugrozila princip tržišnog poslovanja, zakon ponude i potražnje i samostalnosti banaka u vođenju svoje poslovne politike. Ako je toliko brižna i beskompromisna u zaštiti bankarskog sektora, zašto je ostajala po strani dok su propadale tri banke nad kojima je imala pravo supervizije. Da nelogičnost bude veća, Narodna banka nikada u svojim direktivama neće pomenuti kamate na kredite. Važno je da se od štediša pokupe devize po duplo manjim kamatama nego ranijih godina, pri čemu će kamate na kredite ostati iste. Neke štediše će možda svoje devize pretvoriti u dinare i tako štedeti, ali to je više u domenu naučne fantastike.
Ostaje da se vidi ko će imati najveću korist od ovakvog sleda događaja. To sigurno nisu štediše, a nisu ni budući korisnici kredita. Izgleda da je Narodna banka, narodna samo po imenu.